Labin i Rabac

Labin

Na brežuljku iznad Rapca smjestio se je srednjevjekovni Labin čije se staro ime Albona prvi put spominje 285. poslije Krista. Rodni grad Matije Vlačića, reformatora i suradnika Martina Luthera, danas je kulturno i administrativno središte. Rijetko gdje se tako šarmantno spaja bogatstvo arhitekture i kulturno-povijesnih spomenika s brojnim umjetničkim ateljeima i dahom mladosti koja se tu okuplja, posebno uvečer, u brojnim kafićima. U blizini je Dubrova s parkom skulptura - Forma viva na otvorenom s preko 70 radova.

Nakon šetnje uličicama Starog grada, posjetite Gradski muzej s arheološkom i etnološkom zbirkom i modelom rudnika jedinstvenim u ovom dijelu Europe, obiđite memorijalnu zbirku Matije Vlačića Ilirika, zavirite u umjetničke atelijere, uživajte u prekrasnom pogledu s gradske Fortice na Rabac, Cres i okolicu Labina i upustite se u kupovinu po malim, elegantnim trgovinama. Osvježite se na terasi jednog od kafića. To su mjesta gdje svatko sretne svakoga, sklapaju se poslovi, ili se samo neobavezno čavrlja.

Rabac

Danas poznato turističko ljetovalište Rabac sredinom 19. stoljeća je malo ribarsko selo sa svega desetak kućnih brojeva. Zbog lijepe uvale i pitoma kraja ubrzo ga posjećuju prvi izletnici. Jedan od prvih rabačkih turista je engleski putopisac i književnik Richard Francis Burton, koji u Rapcu boravi još 1876. godine. Nakon toga i obilaska drugih mjesta uz obalu Istre nastala je istoimena knjiga 'Istarska obala' u kojoj opisuje i ljepote i šarm slikovitog Rapca.

U to vrijeme Rabac počinje dobivati i prve ljetnikovce, a najpoznatije je zdanje riječke trgovačke obitelji Prohaska, rodom iz Češke. Po njoj se danas zove jedan od najljepših dijelova tog mjesta, dok je ljetnikovac uništen za 2. sv. rata.

Prvi rabački hotel 'Quarnero' otvoren je 11.lipnja 1889. godine, a nalazio se u kući obitelji Višković, nedaleko od današnjeg ateljea '0rlando'. U tom je hotelu bilo svega nekoliko soba, a u prizemlju se nalazila gostionica.

Redoviti gost prvog rabačkog hotela bio je austrijski časnik Kaiser, koji kasnije kupuje stanciju Dubrova nadomak Labina, mjestu danas poznatu po Mediteranskom kiparskom simpoziju i Parku skulptura. Kroničari će zabilježiti da je početkom ovog stoljeća - 1907. godine, Rabac ugostio i austrougarskog prijestolonasljednika princa Ferdinanda, kojemu se salutira na glavnoj rivi.